La Facebook cenzura Nije ništa novo. Zapravo, sistem filtriranja informacija koji koristi ova društvena mreža oduvijek je bio upitan, jer ne primjenjuje isto mjerilo u svim slučajevima.
Najnovija kontroverza nastala je oko Linux operativnog sistema, nakon što je nekoliko korisnika prijavilo da su postovi koji govore o ovom softveru bili blokirani.
Šta se dogodilo u ovoj novoj epizodi Facebook cenzure?
Posljednjih sedmica, korisnici su izvijestili da Facebook nije objavljivao poruke u kojima se spominje DistroWatch, web stranica specijalizirana za Linux distribucije, ili grupe ili diskusije vezane za Linux. Ne samo da su neki postovi izbrisani, to je to Nekim korisnicima su obustavljeni računi.
Prema DistroWatchu, 19. januara 2025. Facebook je donio odluku da smatrajte Linux zlonamjernim softverom ili zlonamjernim softverom, blokiranje postova u kojima se on spominje.
Korisnici Linux Ova mjera je uzeta kao direktan napad od strane Facebooka na otvorenu i kolaborativnu tehnologiju. Nešto što je posebno upečatljivo ako se uzme u obzir da je Facebook koristio Linux u vlastitoj infrastrukturi.
Facebookovo objašnjenje
Suočen s brojnim kritikama i metežom koji se stvarao, Facebook je objavio saopštenje u kojem priznaje da je problem nastao u greška u svojim unutrašnjim sistemima.
Rezultat toga je klasifikacija Linuxa kao zlonamjernog softvera "lažno pozitivan" od svojih sistema za otkrivanje neželjene pošte i zlonamjernog sadržaja; što je dovelo do blokiranja korisnika i brisanja postova.
U izjavi se izvinjava i navodi da je Facebook već poduzeo korake kako bi osigurao da se ovo više neće ponoviti u budućnosti.
Uprkos tome, korisnici ostaju frustrirani jer vjeruju da sposobnost društvene mreže da precizno i pošteno moderira sadržaj postaje sve neefikasnija.
Meta želi ukinuti cenzuru na Facebooku
Nedavno je Meta najavila Kraj programa verifikacije publikacija u SAD-u, sistem koji je postojao od 2016. godine i omogućio je nezavisnim organizacijama za provjeru činjenica da procijene tačnost Facebook objava i označe one koje se smatraju lažnim ili obmanjujućim.
Ova odluka izazvala je različite reakcije. Dok Facebook ističe da je to način da se garantuje sloboda izražavanja, korisnici smatraju da je to način može promovirati dezinformacije i širenje lažnih vijesti putem platforme.
Meta potvrđuje da istražuje alternative za rješavanje problema dezinformacija na svojim platformama putem alata kao što je umjetna inteligencija (AI) i kroz saradnju s novinskim organizacijama i stručnjacima iz ove oblasti. Ali trenutno je nejasno kako će ove promjene uticati na kvalitet i istinitost informacija koje se dijele na Facebooku.
Ovom odlukom Meta ide putem koji je već označio X, koji je odlučio ukinuti ovu vrstu provjere nakon što je Elon Musk postao predsjednik.
Ostale kontroverzne epizode Mete.
Tokom svoje istorije, Facebook je bio uključen u nekoliko kontroverznih epizoda.
To je otkriveno 2018 Cambridge Analytica, kompanija specijalizovana za politički konsalting, imala prikupljali lične podatke miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka. Informacije za koje se vjeruje da su korištene da utječu na američke predsjedničke izbore 2016. i referendum o Bregzitu u Velikoj Britaniji.
Tvrdilo se da njihova Algoritmi potiču političku polarizaciju, pokazujući korisnicima sadržaj koji jača njihovu tačku gledišta i utišavajući različita mišljenja.
Uprkos cenzuri Facebook-a o pitanjima poput golih tijela, korisnici se žale da platforma nije dovoljno efikasna u suzbijanju govora mržnje i nasilja. Vremenom se pokazalo da ekstremističke grupe i grupe koje mrze koriste ovu platformu za širenje svojih poruka i regrutovanje novih članova.
Najveći problem koji je imao bio je sa poštovanje privatnosti korisnika. Tvrdi se da kompanija prikuplja i koristi veliku količinu podataka korisnika bez njihovog informiranog pristanka. Iako je američko zakonodavstvo popustljivije po ovom pitanju, u Evropi se to materijaliziralo u višemilionskim kaznama.
Ostala njegova djela također su bila predmet sankcija. Do kraja 2024 Evropska komisija je Meti izrekla kaznu od 797,72 miliona evra za politike zloupotrebe dominantnog položaja, kršenje antimonopolskih pravila Evropske unije.
Novčane kazne u Evropi zbog nepoštivanja pravila zaštite podataka i konkurencije nisu izrečene samo za Metu, druge velike tehnološke kompanije poput Amazona također su nagomilale kazne od milijardi dolara.
Poslednjih nedelja, pored kontroverze oko cenzure Linuxa, čini se da su Meta i njen tvorac oštro kritikovani zbog svog pozicioniranja u blizini Donalda Trampa.
U okruženju u kojem društveni mediji dobijaju sve veću težinu na društvenom nivou i postaje posebno teško razlikovati istinite od lažnih informacija, pokreti kompanija poput Mete da ukinu cenzuru nisu uvijek dobro prihvaćeni. Jer ima više glasova koji misle da to otvara vrata lažnim vijestima nego onih koji vjeruju da se ovom mjerom zaista želi promovirati sloboda izražavanja.
Na ovaj ili onaj način, čini se da je cenzura na Facebooku i dalje prisutna, te da će platforma i dalje interno odlučivati o tome šta se objavljuje, a šta ne na njenom kanalu, čak i ako se to ne sviđa korisnicima. Dinamika koja se podjednako primjenjuje na ostale društvene mreže, kako one koje pripadaju Meti, tako i one koje su nezavisne od nje, kao što je slučaj sa X ili TikTokom.