Kalendar obeležava 31. marta kao ključni datum za razmišljanje o sigurnosti digitalnih informacija: Svjetski dan rezervnih kopija. Ovaj godišnji podsjetnik rođen je s vrlo jasnim ciljem: podići svijest o važnosti provođenja redovne sigurnosne kopije koji sprečavaju gubitak podataka, kako u ličnom tako iu profesionalnom okruženju. U kontekstu u kojem svaki fajl može biti od suštinskog značaja, od porodičnih fotografija do finansijske evidencije, imati pouzdanu rezervnu kopiju je postala praksa esencijalno.
Digitalizacija svakodnevnog života i široka upotreba rada na daljinu, korištenje SaaS usluga i ovisnost o pametnim uređajima povećali su rizik od kompromitiranja osjetljivih podataka. Sajber napadi kao npr ransomware, slučajna brisanja ili kvarovi na hardveru samo su neke od opasnosti koje ugrožavaju integritet našeg informacije. Uprkos tome, hiljade ljudi i organizacija još uvek ne primenjuju efikasne politike pravljenja rezervnih kopija ili, u stvari, uopšte ne prave rezervne kopije.
Zašto je rezervna kopija danas toliko važna?
Gubitak podataka može značiti važne posljedice na ekonomskom i reputacijskom nivou. U stvari, sigurnosni izvještaji ukazuju na a 44% porast sajber napada na kompanije tokom prošle godine. Ransomware, phishing, slučajno curenje i zlonamjerni softver su neki od njih najčešće prijetnje. U ovom kontekstu, Digitalna otpornost počinje dobrim rezervnim planom.
Brojke ne lažu: svaka treća osoba ne pravi redovne rezervne kopije, a više od 4% čak ni ne zna šta su. Takođe, samo 10% korisnika dnevno pravi rezervne kopije. Ove navike, dodane na lažni osećaj sigurnosti koje pružaju neki cloud sistemi, može dovesti do trajnog gubitka kritičnih podataka. Zato je važno ne delegirati ovu odgovornost u potpunosti na platforme kao što su Microsoft 365 ili Google Workspace, čije funkcije oporavka imaju ograničenja.
Više nije dovoljno praviti povremenu rezervnu kopiju.. Trend je prema sveobuhvatnim sistemima zaštite koji mogu osigurati da, u slučaju bilo kakvog kvara, obnova bude brza, potpuna i bez grešaka. Ova potreba je navela organizacije kao što je Evropska unija da uspostave zahtjevne propise, kao što je DORA (Zakon o digitalnoj operativnoj otpornosti), koji zahtijeva da se određeni sektori oporave u roku od dva sata nakon incidenta.
Učinkovite strategije: pravila za dobro urađenu sigurnosnu kopiju
Jedna od najpoznatijih taktika stručnjaka za kibernetičku sigurnost je Pravilo 3-2-1, koji se sastoji od:
- 3 primjeraka svih važnih fajlova
- 2 različita skladišta (npr. fizički disk i oblak)
- 1 kopija izvan glavnog okruženja, idealno isključeno ili eksterno
Posljednjih godina ova formula je evoluirala u robusniju verziju: la regla 3-2-1-1-0, koji dodaje nepromjenjivu kopiju i provjeru integriteta kako bi se osiguralo da nema grešaka prilikom vraćanja podataka.
Osim toga, izvodite periodični testovi restauracije Ključno je potvrditi da sigurnosne kopije rade ispravno. Nije dovoljno jednostavno pohraniti datoteke: morate osigurati da se mogu preuzeti u razumnim vremenskim okvirima. Takođe se preporučuje uspostavljanje definisanih uloga, automatizacija pravljenja rezervnih kopija i edukacija korisnika i zaposlenih o tome koje su informacije zaštićene i šta da rade u slučaju kvara.
Alati i rješenja dostupna na tržištu
Rastuća potražnja za sigurnim rješenjima potaknula je mnoge tehnološke kompanije da razviju inovativne pristupe. Na primjer, neke marke nude vanjski hard diskovi kao što je Toshiba Canvio Flex, koji vam omogućava da pravite rezervne kopije čak i sa svog pametnog telefona. Postoje i automatizovani sistemi koji se integrišu nepromjenjive kopije i enkripcija s višefaktorskom autentifikacijom.
Sa svoje strane, provajderi kao što su Synology ili Veeam predlažu implementaciju centralizovane kontrolne table, automatsko testiranje i brzi oporavak od incidenata. Ovo je od vitalnog značaja u regulisanim sektorima kao što su finansije, gde je zastoji mogu proizvesti gubitke u milionima. Postoje čak i posebni SLA-i koji garantuju obnavljanje za manje od dva sata nakon napada ransomware-a, uz uključenu tehničku podršku.
Bez obzira na odabrane alate, idealan pristup kombinuje lokalna rješenja (tvrdi diskovi, SSD diskovi, NAS) sa udaljena pohrana (usluge u oblaku, mrežne kopije, alternativni fizički prostori). Ova diverzifikacija kompenzira male slabosti svakog sistema i pruža korisniku veće spokoj.
Uobičajene greške i kako ih spriječiti
Jedan od glavnih rizika ostaje ljudski faktor. Greške kao što je klikanje zlonamjerne veze, ne pravljenje rezervnih kopija zbog zaborava ili ostavljanje uređaja bez šifrovane zaštite povećavaju šanse za gubitak. Ovdje je to bitno promovirati interno obrazovanje i unakrsna obuka između IT i odeljenja za računarsku bezbednost.
Još jedna uobičajena greška je nedostatak održavanja planova oporavka. Postupci revizije tromjesečno će osigurati da jesu ažurirano suočeni s novim prijetnjama ili promjenama platformi. Nadalje, mnogi ljudi vjeruju da oblak rješava sve, a u stvarnosti je to samo još jedan zupčanik u sistemu zaštite.
Postoje čak i oni koji naprave jednu kopiju i pohranjuju je na istoj fizičkoj lokaciji, čineći osnovnu grešku. Ako je taj disk oštećen ili ukraden, svi podaci se gube. zato, geografska redundancija To je još jedna preporučena mjera, posebno za poslovne ljude i profesionalce.
Zaštitu informacija ne treba posmatrati kao nepotreban trošak ili tehnički zadatak isključivo za stručnjake. Naprotiv, to je dio dobre svakodnevne prakse koji vam omogućavaju da se sa većim samopouzdanjem nosite sa bilo kojim nepredviđenim digitalnim incidentom. A ako postoji datum za pamćenje, to je 31. mart, prilika da provjerimo jesu li naši podaci zaista sigurni ili su još uvijek u opasnosti zbog nedostatka predviđanja.